“Jer iza svake štete stoji čovjek, a ne broj predmeta.”
Pravo na naknadu neimovinske štete predstavlja osnovnu građansko pravnu zaštitu osobnih prava, prava osobnosti, svake osobe kao što su pravo na život, slobodu, tjelesno i duševno zdravlje, čast, ugled i dostojanstvo, pravo na obiteljski život kao i pravo na dom te sva druga osobna prava koja se priznaju svakoj osobi. Osoba koja pretrpi povredu prava osobnosti ima pravo na novčanu naknadu neimovinske štete, ako to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dok visina naknade ovisi o jačini i trajanju duševnih i fizičkih boli, naruženja i straha, te svekolikih drugih duševnih boli koji su posljedica nastale povrede. Osim fizičkih i duševnih bolova, kao važan kriterij za određivanje visine naknade je narušavanje dosadašnje kvalitete života i gubitak ili ograničenje dosadašnjih profesionalnih ili vanprofesionalnih aktivnosti. Oštećena osoba može trpjeti duševne boli ne samo zbog smanjenja životnih aktivnosti uslijed zdravstvenih posljedica ozljeđivanja, već može trpjeti duševne boli zbog gubitka radne sposobnosti, zbog gubitka mogućnosti bavljenja hobijem, zbog gubitka aktivnosti u društvenom životu kao što su odlasci u kazališta, priredbe, koncerte i slično. Svekolike duševne boli koje su izazvane povredom tijela i zdravlja predstavljaju čimbenik o kojima ovisi visina naknade štete. Postoje i druge okolnosti koje utječu na visinu naknade kao što je dugotrajno liječenje, korištenje ortopedskih pomagala, operacije s općom anestezijom, korištenje lijekova, neugodne liječničke pretrage i česti posjeti liječnicima. Osim povrede tijela, pod povredom zdravlja smatra se i povreda duševnog mira i duševnog integriteta, osobito ako osoba trpi psihičke tegobe uslijed povrede kao što su depresija, anksioznost, promjena ličnosti, poremećaj prilagodbe.
Osoba koja uslijed povrede tijela i zdravlja trpi imovinsku štetu u smislu nemogućnosti obavljanja poslova za osnovne životne potrebe, ili joj je potrebna stručna i nestručna njega radi zdravstvenih posljedica ozljeđivanja također ima pravo na naknadu štete za pružanje takve tuđe pomoći te stručne i nestručne njege po cijenama sata rada koje ostvaruju osobe koje pružaju takve usluge u mjestu prebivališta oštećene osobe. Također, ako uslijed povrede tijela i zdravlja oštećena osoba ne može privremeno ili trajno, u cijelosti ili u određenom dijelu, ostvarivati zaradu od svog rada kao što je to ostvarivao prije povrede tijela i zdravlja, tada ima pravo na naknadu štete zbog izgubljene zarade, kao razlike između iznosa koji oštećena osoba ostvaruje nakon povrede tijela i zdravlja i iznosa koji bi ostvarila po redovitom tijeku stvari, da nije bilo nastanka povrede. Oštećena osoba ima pravo na sve troškove liječenja i usko povezanim troškovima vezanih za povredu tijela i zdravlja. Osim imovinske štete uslijed povrede tijela i zdravlja, oštećena osoba ima pravo na imovinsku štetu uslijed uništenja ili oštećenja stvari po cijenama koje su potrebne da bi se stvar vratila u prvobitno stanje odnosno da bi se mogla novčanom naknadom kupiti odgovarajuća zamjenska stvar.
Temeljno je pravilo zabrana prouzrokovanja štete, pa ako neka osoba to pravilo povrijedi, tada je dužna naknaditi oštećenoj osobi prouzročenu štetu. Da bi oštećena osoba ostvarila pravo na naknadu štete treba dokazati sve pretpostavke odgovornosti za štetu kao što su štetna radnja, šteta, uzročna veza te protupravnost. Za uspostavu građansko pravne odgovornosti ponekad je potrebno dokazati krivnju štetnika, time da se obična nepažnja podrazumijeva, a ponekad je potrebno dokazati samo postojanje uzročne veze između radnje štetnika i štete, kao što je slučaj kod objektivne odgovornosti za štetu nastalu uslijed opasne stvari ili opasne djelatnosti. Za ostvarenje pravične novčane naknade za pretrpljenu štetu najvažnije je utvrditi sve one činjenice koje su bitne za primjenu pravila o naknadi štete. Tek pravilnim i potpunim utvrđenjem svih činjenica oštećena osoba može očekivati pravičnu novčanu naknadu. Stoga bi svaka oštećena osoba trebala čuvati cjelokupnu dokumentaciju, račune, isprave te voditi bilješke o propuštenim prilikama i događajima te tegobama s kojima se nosi i kako ih rješava. Na taj način biti će moguće realno prikazati u postupku naknade štete stvarno pretrpljenu štetu. Ponekad se radi o činjenicama za koje je potrebno stručno znanje, slijedom čega se u postupcima naknade štete nerijetko provode različita vještačenja po vještacima odgovarajuće specijalnosti, a predmet tih vještačenja su važne činjenice za primjenu pravila o naknadi štete. Stoga je važno da se vještačenje provodi na pravilan i stručan način te da bude prije svega neovisno. Ponekad je važno dobro postaviti zadatak vještačenja jer treba imati na umu kako vještaci svoje mišljenje daju isključivo u okviru postavljenog zadatka. Konačno, nakon što se utvrde sve činjenice postavlja se konačan zahtjev koji treba kod oštećene osobe izazvati osjećaj kompenzacije i zadovoljenja. Kako su neimovinska dobra nemjerljiva i nije ih moguće izraziti u novcu, novčana naknada za neimovinsku štetu odraz je dugogodišnje sudske prakse kojom se teži da oštećene osobe s sličnim povredama ostvaruju približno jednake iznose kako bi se provodilo načelo jednakosti svih pred sudovima.
oštećena osoba koja zadobije tjelesne ozljede u prometnoj nesreći ima pravo na naknadu neimovinske štete i imovinske štete u pravilu od društva za osiguranje koje je za vozilo na dan nesreće imalo valjani ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti. Vozač ima pravo na naknadu štete samo od osiguratelja drugog vozila, dok putnici imaju pravo izbora birati hoće li naknadu ostvariti od osiguratelja vozila u kojem su se nalazili ili od osiguratelja drugog vozila. U slučaju prometne nesreće i zadobivanja težih tjelesnih ozljeda moguće je ostvariti i naknadu po osiguranju od nezgode ukoliko posljedice odgovaraju invaliditetu po Tablicama invaliditeta. Za prometne nesreće koje imaju tragične posljedice i gubitak ljudskog života, bliske osobe moći će ostvariti naknadu za duševne boli i imovinsku štetu od odgovornog osiguratelja. Vrlo rijetko oštećena osoba postavlja zahtjev izravno prema vozaču štetniku jer za štete u prometnim nesrećama postoje odgovorni osiguratelj ili, ako su vozila neosigurana, Hrvatskom uredu za osiguranje. Naknada štete treba biti isplaćena u roku 60 dana od dana podnošenja zahtjeva odgovornom osiguratelju. Zahtjev treba biti obrazložen i dokumentiran. Osiguratelj je dužan dati obrazloženu ponudu za rješenje spora mirnim putem, a ako nagodba nije moguća, dužan je isplatiti nesporni dio. Od dana podnošenja zahtjeva, ako zahtjev nije riješen nagodbom, oštećeni ima pravo na zakonske zatezne kamate te pravo podnošenje tužbe radi naknade štete nadležnom sudu koji će donijeti konačnu odluku.
U RH godišnje se dogodi više od 14.000 ozljeda na radu, više nego što se dogodi prometnih nesreća u istoj godini. Za ozljede na radu postoje dosta složeniji odnosi koji međusobno utječu na pravo na naknadu štete. Za štete zbog ozljede na radu odgovara poslodavac, odnosno njegov osiguratelj ukoliko je zaključena polica osiguranja od odgovornosti poslodavca za štete prema zaposlenicima prema općim pravilima odgovornosti za štetu. Poslodavac, odnosno odgovorni osiguratelj može se osloboditi odgovornosti samo ako dokaže da šteta nije u uzročnoj vezi s procesom rada, odnosno ako je sam oštećeni namjerno ili krajnjom nepažnjom sam sebi prouzročio štetu koju poslodavac nije mogao spriječiti. U praksi se razvilo pravno shvaćanje kako je od odlučne važnosti je li ozljeda priznata od strane HZZO-a kao ozljeda na radu, u postupku koji se pokreće prijavom ozljede na radu. Ukoliko HZZO svojim prvostupanjskim rješenjem ne prizna ozljedu na radu, tada bi oštećena osoba kao osiguranik, ukoliko se ne slaže s takvom ocjenom prvostupanjskog tijela, imao pravo žalbe o kojoj odlučuje Ministarstvo Vlade RH. Ako bi oštećena osoba bila nezadovoljna i takvim rješenjem tada bi imala pravo na upravnu tužbu pred nadležnim upravnim sudom. Ovo je važno jer postoje pravna shvaćanja kako je odluka HZZO-a obvezujuća za sud prilikom donošenja odluke o odgovornosti poslodavca odnosno osiguratelja za štetu. Stoga je važno aktivno sudjelovati u upravnom postupku pred HZZO-om i voditi računa o pravima i obvezama koje proizlaze iz odluke u tom postupku. U slučaju da je ozljeda na radu u uzročnoj vezi s procesom rada te da nema namjere ili krajnje nepažnje kod radnika, tada radnik kao oštećena osoba ima pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete.
Ne prepuštajte ništa slučaju.
Ako ste sudjelovali u prometnoj nesreći, kontaktirajte nas – vaš put do pravedne naknade počinje stručnim savjetom.